Bolovi u leđima zahvataju većinu svjetske populacije u nekom trenutku u životu i upravo je ovaj simptom najčešći razlog za odlazak ljekaru.Pretežno sjedilački način života dodatno pojačava bolove uzrokovane poremećajima mišića i kostiju leđa. Treba imati na umu da je bol u leđima samo simptom, a ne bolest. Naime, njegovi uzroci mogu biti brojni. Ljekari navode čak oko 150 različitih uzroka bolova u leđima. Najčešća bol u leđima je ona mehanička, čak u 90 posto slučajeva, dok upalna bol čini jedan do pet posto svih slučajeva ove vrste bolova.
Kičma se kod odraslih osoba sastoji od 33 kralješka raspoređena u pet regija: 7 vratnih, 12 torakalnih, 5 lumbalnih, 5 sakralnih i 4 trtična. Kičma je fleksibilna jer se sastoji od relativno malih kostiju – kralježaka, koji su spojeni otpornim diskovima. 25 cervikalnih, torakalnih, lumbalnih i prvi sakralni kralježak čine zglobove koji olakšavaju i kontrolišu fleksibilnost kralježnice. Diskovi tokom kretanja i mirovanja podnose pritisak različite težine te kao jastuci podnose promjene u prijenosima sila.
Kod stajanja pritisak na diskove iznosi 100% dok se u sjedenju može povećati čak do 250% pa je jasno odakle nastaju i bolovi u leđima nakon dugotrajnog sjedenja.
Naime, u sjedenju su mišići leđa i corea opušteni pa kičma sama “nosi” svu težinu ovoga položaja. Pritisak na diskove se tokom ležanja spušta na oko 75%, a minimum koji se može postići ležanjem iznosi oko 25%. Da bi se pritisak na diskove, a time i na kičmu potpuno dokinuo, potrebno je kralježnicu – kičmu potpuno poravnati (tada je pritisak na diskove jednak 0), a to se postiže inverznom ili antigravitacijskom terapijom.